Prikaz kulturnopovijesnih vrednota otoka Krka počinjemo na sjeveru, današnjem ulazu na otok Krk - počinjemo s dva iznimno vrijedna spomenika koji se nalaze u omišaljskom, sjeverozapadnom dijelu otoka. To je sam Omišalj, visoko ponad zaljeva, s pretpovijesnim temeljima, grad – kaštel u kojem romanička crkva potječe iz 12. stoljeća, a njen triptih J. della Fiore iz 15. stoljeća. U zaljevu Sepen, na predjelu Mirine sačuvani su ostaci romanskog grada Fulfinuma s ranokršćanskom bazilikom iz 5. - 6. stoljeća.

Na području Dubašnice imamo srednjevjekovni samostan franjevaca (iz 1480. g.) u Portu, u kojem se uz crkvu sv. Marije Magdalene nalazi muzejska zbirka s knjižnicom, etnografska zbirka s autentičnim tošom za prešanje maslina i glagoljski lapidarij. U blizini Malinske na lokalitetu Cickino nalazi se arheološko nalazište, u kojem je pronađen ranokršćanski crkveni kompleks sagrađen između 5. i 7. stoljeća, dok najstariji pronađeni dijelovi pripadaju razdoblju prijelaza prvog u drugo stoljeće.

Malo dalje na području grada Krka nalazi se također franjevački samostan Glavotok, s glagoljskim spomenicima i djelima Girolama da Santa Crocea. Krećući se dalje prema jugu, nedaleko Milohnića nailazimo na starohrvatsku crkvicu sv. Krševana, vjerojatno iz 9. stoljeća. Tisućljetno, i današnje, otočno središte – Krk „presjajni grad Krčana“ o čemu svjedoči kameni natpis iz 3 ili 4 stoljeća, ima također pretpovijesne temelje, s ilirskim, grčkim, rimskim i srednjovjekovnim hrvatskim (slavenskim) dodacima: tu su zidine, kule, tzv. Frankopanski kaštel, rimske terme i mozaici, ranokršćanska katedrala, romanička crkva sv. Kvirina i sv. Margarete (na dva kata), ranoromanička crkva Majke Božje od Zdravlja, ranogotički Sv. Franjo; jedan od najstarijih glagoljskih spomenika Krčki natpis iz 11. stoljeća. Tu je i biblioteka Nikole Udine Algarottija i njegova zbirka dragocjenih muzičkih instrumenata, što ju je darovao u 19. st. rodnom gradu. U bazilici je poliptih Paola Veneziana iz 14. stoljeća i Kolerova srebrna pala iz 15. stoljeća.

Ispred Punta nalazi se starohrvatska crkvica sv. Dunata, također vjerojatno iz 9. - 10. stoljeća. U puntarskom zaljevu smješten je Košljun – jedini nastanjeni od više krčkih otočića; istodobno, Košljun je jedan od najznačajnijih prirodno - geografskih i kulturnopovijesnih cjelina na sjevernom Jadranu. Na antičke (a možda i pretpovijesne temelje) stigli su (možda) pustinjaci, pa redovnici benediktinci, a od 15. stoljeća ovdje su franjevci; ti vrlo vrijedni fratri uspjeli su do danas stvoriti od otočića prirodoslovni rezervat (naročito rijetkih biljaka), usred kojeg je samostan, bazilika, više zbirki – etnografska, likovna, muzejska, bibliotečna, arhivska, itd. Ovdje su izloženi spomenici iz rimskog razdoblja i dalje; npr. iz 15. stoljeća poliptih je Santa Crocea, iz prošlog je stoljeća križni put slikara Ive Dulčića.

Krećući se Krkom dalje, na istok, stižemo u Bašćansku Dragu, ovdje je sačuvana stupa – naprava kojom je dorađivano čvrsto vuneno tkanje. Dalje, također u bašćanskoj dolini, nalazi se Jurandvor, u kojem je nađen najpoznatiji krčki i slavenski spomenik – Bašćanska ploča, datirana oko 1100. godine, s uklesanim imenom hrvatskog kralja Zvonimira iz 11. stoljeća na glagoljici; nađeni su i ostaci druge ploče. Spomenik se sada nalazi na počasnome mjestu, kao posebna vrijednost u atriju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
I Baška čuva rimske mozaike i raritetni srebrni križ Frankopana, te likovna djela Palme Mlađeg i krčkog slikara Franje Jurića; mjesto ima zavičajni muzej. U obližnjoj uvali Vela Luka, vjerojatno su ostaci nekoga utvrđenoga naselja koje legenda naziva Corinthia i vezuje uz grčku tradiciju.

Na sjeveroistočnoj strani otoka, na visokoj klisuri iznad mora, smješten je Vrbnik, također na pretpovijesnim ilirskim temeljima: cijelo je naselje spomenik, najpoznatiji hrvatski glagoljaški grad – kaštel; i danas obiluje glagoljskim kamenim i rukopisnim spomenicima. Veliki broj ih se čuva u drugim sredinama; to su npr., odlomci rukopisa iz 12. stoljeća, Statut otoka Krka 1388, kodeksi, misali, matične, pravne i druge knjige te rukopisi. U župnoj crkvi značajan je frankopanski oltar Ružarica , vjerojatno iz 15. stoljeća te oltar Ive Rendića iz 19. stoljeća. Mjesto obogaćuje i velika Vitezićeva biblioteka, a u susjedstvu, u crkvici sv. Jurja, nađena je freska iz 13. stoljeća, najstarijim hrvatskim prikazom broda. Vjerojatno je ishodište krčkih knezova upravo vrbničko područje – nad Vrbničkim poljem ostaci su Gradeca (Graca), jedinog dvorca- utvrde knezova Frankopana izvan naselja.

Jedini grad –kaštel u unutrašnjosti otoka je Dobrinj; ovdje je 1100. godine nastala najstarija poznata hrvatska glagoljska isprava slavnog Dragoslava; u njemu je i etnografska zbirka cijeloga otoka; slika na antependiju (zlatni vez na crvenoj svili) izradio je P. Veneziano u 14. stoljeću. Treba ukazati i na spomenike originalnog narodnoga graditeljstva – stočne nastambe mošune, pastirska i seljačka skloništa i komarde, gumna. Tu su sopele (sopile) – ostatak prastaroga europskog glazbala, koje je drugdje nestalo. Ljetna Stomorina u Omišlju, pastirski običaji Vrbnika i Dubašnice, narodna nošnja i ples, ukazuju na sadržaje koji su sačuvali živopisni kolorit otoka, obogaćuju njegovu kulturu i svakidašnji život otočana u prošlosti, i danas.

(IZVOR:TZG KRK)

Prvi podaci o naseljavanju vezuju otok uz ilirska plemena Japoda i Liburna, zatim uz Grke kada otok Krk pripada Elektridskim odnosno Apsirtidskim- danas- kvarnerskim otocima. Tragovi Rimljana vode do kraja stare ere i prvih stoljeća nove ere.
Međutim već potkraj 6. stoljeća započinje naseljavanje Hrvata na otok koji postaju apsolutno većinsko stanovništvo.Na otok Krk vrlo je rano stiglo kršćanstvo pa je već u 5. st. n. e. formirana i biskupija s centrom u gradu Krku i prvim poznatim biskupom Andrijom (680). Hrvati su se doseljavali u rodovima po kaštelima pa otud i danas otok ima četiri različita narječja.Krajem 12 st. javljaju se iz tih rodova i čuveni knezovi Krčki-Frankopani.To je jedina obitelj na jadranskim otocima koja se razvila do moći u europskim razmjerima- porijeklo vuku iz Vrbnika, a svoje su posjede širili i na kopnu: Trsat, Bakar, Kraljevica, Crikvenica, Novi Vinodolski ali i Otočac, Brinje itd. pa su Frankopani na vrhuncu svoje moći posjedovali teritorij jednak polovici današnje Hrvatske.Otok Krk je pao Veneciji u ruke 1480. godine kao posljednji otok na Jadranu, kada je na prijevaru u venecijansko zarobljeništvo odveden knez Ivan Frankopan.Nakon propasti hrvatskih knezova Frankopana, u 15.st., Krk mijenja mnoge vladare od Mlečana preko Francuza, Austro - Ugarske, Italije, Njemačke, Jugoslavije i konačno, nakon pet stoljeća, otok Krk je ponovo sastavni dio hrvatskog korpusa.

Grad Krk, već je legendarni slijepi Grk Homer u svome znamenitom spjevu spominjao Koureto, koji istraživači povezuju upravo sa stanovnicima otoka Krka. Gradom dominira veličanstveni kompleks katedrale, iako nije na nekom uzvišenijem položaju.

Krčka je katedrala, uz Frankopanski kaštel najpoznatiji gradski motiv. Ranokršćanska bazilika izgrađena je u 5. stoljeću na mjestu rimskih termi. Tijekom godina koje su dolazile, na katedrali su se ocrtavali razni stilovi, romanika, gotika, renesansa, barok pa sve do danas. Prvi se put u pisanim dokumentima spominje godine 1186., a posvećena je Uznesenju Marijinom.
Kaštel je nastajao postupno od više elemenata. On je danas četverokutna građevina, dugačka iznutra 27 m, a široka 17 m, dok mu je visina perimetralnih zidova 9 m. Na sjeveru, prema Kamplinu ima okruglu kulu. Na zapadnom kutu nalazi se četverokutna frankopanska sudnica, na istočnom prema moru četverokutna kula, a na zapadnom s druge strane stražarnica.   

Naime, kršćanstvo je u grad stiglo rano, o čemu govore ilirski nadgrobni natpisi. U stari grad se ulazi kroz četvora vrata, a Krk se intenzivnije razvio izvan zidina tek u zadnjih nekoliko desetljeća. Te gradske zidine sa svojim vratima, podignute još u predrimsko doba i zadržane na istom mjestu do danas, makar uz mnoge pregradnje, određivale su unutarnji raspored grada.

(IZVOR:TZG KRK)

Baška posjeduje jednu od najimpresivnijih i najstarijih kultura.Svojom kulturnom baštinom i ponudom uopće, definitivno je jedno od najinteresantnijih i najprimamljivijih mjesta na hrvatskom Jadranu.

Baška je poznata u povijesti po glasovitoj Bašćanskoj ploči, ali posjeduje i druge vrijedne kulturne znamenitosti koje plijene pažnju, kao što su stara jezgra mjesta, ostaci rimskih naselja te sakralni spomenici kulture.

Pronađena nalazišta u spiljama otkrivaju nam da je Baška bila naseljena još u prethistorijsko vrijeme.Prastanovnici ovog kraja bili su Iliri, pleme Japoda. Na istom prostoru koja su naselila ilirska plemena razvilo se rimsko naselje uz more, čiji ostaci datiraju iz II.st. prije Krista. Naselje Baška razvilo se kasnije – 418. godine na brdu iznad današnjeg mjesta Baška (na brežuljku Sv. Ivana).Kaštel Baška se prvi puta spominje 1232. godine (castelum Besca).Njena prošlost isprepletena je sa poviješću otoka Krka. Osim Ilirima i rimskom carstvu pripadala je Bizantu, te Ugarsko-hrvatskoj državi.

U srednjem vijeku nakon vladanja moćnih krčkih knezova Frankopana bila je pod vlašću Venecije, austrijskom vlašću te vlašću Napoleonove Ilirije.Padom Napoleona ponovo je pod vlašću Austrije do kraja I. svjetskog rata (1918.) kada je pripala Kraljevini Jugoslaviji.Raspadom SFRJ Jugosalvije 1991. godine, Baška teritorijalno pripada Republici Hrvatskoj. Od 1994. godine samostalna je općina na otoku Krku (uz ostalih pet općina i grad Krk)Od 1994. godine samostalna je općina na otoku Krku (uz ostalih pet općina i grad Krk).

(IZVOR:TZG BAŠKA)

  • Baška-povijest - Slika 1
  • Baška-povijest - Slika 2